Ocjena teme:
  • 0 Glas (ova)- 0 Prosječno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Mala skola HBV
#11
O hepatitisu B je tesko pisati laiku (ja) jer je tema kompleksna,  neistrazena (ove rijeci ce biti puno ovdje), puna suprotstavljenih misljenja i u znanstvenim krugovima.
Potrebno je imati i malo predznanja za bolje razumijevanje tematike. Ovdje necemo ulaziti u te neke osnove posto mislim da je dosta toga dostupno na drugim mjestima u prostranstvima www.
Naglasak je na cinjenicama i aktualnostima.
Svatko je dobrodosao da ubaci svojih pet centi i obogati svojim saznanjima ovaj mali edukativni pokusaj.


Posto se dan svjesnosti o hepatitisu blizi, prava je prilika da mala skola krene dalje.....
You can't reason yourself back into cheerfulness any more than you can reason yourself into an extra six inches in height.
Odgovori
#12
                      [b]STADIJI I VRSTE KRONICNOG HBV[/b]

Hepatitis B je kompleksan virus i uzrokuje cijeli niz razlicitih bolesti.
Glavne faze replikacije su identificirane i glavni modeli kronicnog hepatitisa su odredjeni. Nedostatna reakcija imunoloskog sistema i velika prilagodljivost virusa dovode do dugotrajne, kronicne infekcije.

GENOTIPOVI

Kao i hepatitis C i HBV ima svoje genotipove ili podvrste (A,B,C, D i G), a genotipovi imaju dalje svoje mutacije. Tema je dosta konroverzna, ali polako, kroz istrazivanja javljaju se neke naznake kakva je uloga genotipova u razvoju bolesti ili reakcije virusa na razlicite terapije.
Za sada to izgleda ovako: genotip C je gori od B, D je gori od A. C i D losije reagiraju na interferon.

VRSTE KRONICNOG HBV-a

Ovisno o statusu E antigena, imamo dvije vrste kronicne infekcije:
1. E antigen pozitivan (HbeAg +, HbeAb -)---zove se jos i wild type (divlji tip)
2. E antigen negativan (HbeAg -, HbeAb +)---ovo je mutacija, najcesce su to precore/core mutation (mutacija u srzi ili ispred srzi virusa).

(postoje i druge mutacije, no to je jedno opskurno i neitrazeno podrucje, pa necemo o babarogama)


FAZE KRONICNOG HBV-a

Kronicna infekcija hepatitisom B se moze podijeliti u tri faze:

1.Imunoloska tolerancija (Immune tolerance)-
U ovoj fazi se virus dosta aktivno razmnozava, dolazi samo do blagog ili nikakvog ostecenja jetre. Jetreni enzimi (npr. ALT) mogu biti potpuno normalni i nikakvi simptomi nisu prisutni. HBV DNA je obicno visok i e antigen pozitivan. Ako do infekcije dodje u djecjoj dobi, ova faza moze trajati dugi niz godina sve dok tolerancija na virus ne prestane, uglavnom izmedju 15. i 35. godine zivota.
Vjeruje se da HBV ne unistava stanice jetre direktno, vec to radi imunoloski sistem koji prepoznaja zarazene stanice i napada ih. Time uzrokuje smrt stanica i ostecenje jetre. Smatra se da u prvoj fazi imunolski sustav ignorira HBV infekciju ili ju prepoznaje samo u maloj mjeri, nedovoljno da bi doslo do ozbiljnijeg ostecenja jetre.
Kod odraslih ova faza moze biti jako kratka, te kronicna bolest zapocinje sa drugom fazom.

2.Imunolski odgovor/”ciscenje” (Immune clearance)-
Imunitet sada prepoznaje virus i napada zarazene stanice jetre. HBV DNA je prisutna u manjim kolicinama nego u prvoj fazi i e antigen je uglavnom pozitivan. Jetreni enzimi su poviseni, moze doci do pojave prvih simptoma infekcije i ostecenja jetre. Virus se vise ne razmnozava aktivno kao prije, tako da moze doci I do nestanka HbeAg I razvoja HBeAb. To se zove serokonverzija i obicno joj prethodi “zapaljenje” (eng. flare), tj. naglo povecanje ALT.
Prelazak iz ove u trecu fazu nema pravila, moze se dogoditi u jako kratkom vremenu ili postati jedan dugogodisnji proces. Aktivnost infekcije je promjenjiva sa cestim probojem jetrenih enzima kao odgovor na pokusaj imuniteta da se rijesi virusa. Ovdje se u nekim slucajevima javljaju simptomi identicni akutnoj HBV infekciji.
Sto duze ova faza potraje, veca je mogucnost da dodje do oboljenja jetre.
Nagla povecanja jetrenih enzima mogu biti i dobar znak posto cesto prethode serokonverziji e antigena i prelasku u trecu fazu. Ako ipak ne dodje do serokonverzije onda je to los znak jer pretpostavlja da se jetra kontinuirano ostecuje.

3.Ne-reproduktivina faza/faza “nosioca” (Non-replicative-Carrier State)-
Treca faza nastaje kada je vecina zarazenih stanica jetre unistena i razmnozavanje virusa prestane (ili bude potisnuto). HBsAg je najcesce jos uvijek prisutan, ali HBeAg nestaje. Jetreni enzimi se normaliziraju i HBV DNA nije prisutna ako se testira uobicajenim metodama, mada se PCR-om moze utvrditi jako niska viremija. 
Stupanj ostecenja jetre u ovoj fazi ce ovisiti koliko dugo je trajala faza imunoloske reakcije, a i sami periodi reaktivacije virusa.
Osoba u ovom stadiju se smatra kronicnim nositeljem i dolazi do remisije (slabljenja) infekcije.  Uvijek postoji mogucnost da ostecenja jetre nastala u ranijm fazama ostanu trajna.
Kod trecine ljudi u ovoj fazi dodje do reaktivacije virusa, tj. pojavi se HBV e neg mutacija.
Ne dodju svi oboljeli do trece faze, tj. ne dodje kod svih do serokonverzije e antigena.
Netko kroz tri faze prodje u 3 godine, a netko u 30.

You can't reason yourself back into cheerfulness any more than you can reason yourself into an extra six inches in height.
Odgovori
#13
Dobro je znati da...

--Lijekovi koje trenutno imamo (svijet, ne Hrv) djeluju na nacin da sprijecavaju razmnozavanje ili poticu imunitet, sto ne mora nuzno pomoci kod kontroliranja virusa.

--Pristup u lijecenju se razlikuje za HbeAg negativnu ili pozitivnu infekciju.
 
--Visegodisnja terapija je potrebna kod vecine pacijenata. Za sada se napretkom smatra ako dodje do  smanjenja kolicine virusa u krvi, poboljsanja ALT i  smanjenja ostecenja jetre.

--Dvije vrste antiviralne terapije su dostupne. Interferon alfa (IFN alfa i pegilirani PEG IFN alfa), te analogni nukleotidi (eng. nucleoside or nucleotitide analogues).

--Kontinuirana monoterapija nukleotidima moze dovesti do mutacije virusa i vece otpornosti na lijekove.
Mutacije su jos uvijek u velikoj mjeri nejasne i neistrazene.

--Kombinacija vise lijekova se cesto primjenjuje kao terapija. Mada ova opcija takodjer  nije dovoljno istrazena, smatra se da pruza vecu sigurnost protiv otpornosti virusa na lijekove.
 
--Istrazivaci, lijecnici i oboljeli trenutno moraju donositi odluke na temelju dokaza koji jos nisu potpuno sazrijeli.

--Indikacije za terapiju: 1. Visoki ALT, 2. HBV DNA iznad 100,000 kod eAg+ (wild type) HBV-a i 10.000kod eAg- (mutacija) HBV-a, 3. Lijeciti kada je osoba u fazi imunoloske reakcije ili kada dodje do reaktivacije virusa.
Ciljevi terapije: 1)Sniziti HBV DNA, 2)Smanjiti simptome, 3)eAg serokonverzija.

--Viralna aktivacija ili reaktivacija se moze ustanoviti ako HBV DNA poraste najmanje za 1 log (npr, sa 1000 na 10 000).

--ALT norme su previsoke. Sugestije su da bi trebale biti 28/19 (muskarci/zene). Stanovnistvo u razvijenim zemljama je -deblje (sto dovodi do zamascene jetre) i to moze prouzrociti povecani ALT kod opce populacije.

--Jetra ima vise od 500 funkcija i neobican je organ posto se hrani preko vene, a ne arterije. Ostecenja nisu jednaka po cijeloj jetri (nisu 100% homogena), ali nikada se ne razlikuju vise od jednog stadija fibroze.

--Nema terapija za djecu ispod 2 godine, tj. nema klinicki ispitanih terapija.

--Nema preporucene doze interferona za lijecenje djece kao kod HCV-a. Mnogi lijecnici smatraju da je potrebna dupla doza nego za HCV.

--Kod djece ALT moze naglo porasti bez nekog ocitog razloga, tako da je tesko primjetiti da je djete uslo u opasnu fazu imunoloske reakcije. Zato treba cesto provjeravati  enzime, svakih 6 mjeseci, kako bi se vidjeo kontinuitet u porastu.

--Djeca mogu takodjer razviti teska oboljenja jetre, ali sa druge strane kod njih nije uocena dekompenzirana ciroza. Cak, kod dobre reakcije na terapiju moze doci do obrata ciroze, tj, samoizlijecenja. [Do nedavno se smatralo da se jetra moze oporaviti samo od fibroze, a unatrag 15 godina se smatralo da je fibroza zauvijek. Vijesti su sve bolje i bolje.]

--HBV virus je puno kompliciraniji od HIV-a, za kojeg se smatra da je relativno jednostavan virus.

--25% ljudi sa kronicnim HBV ce oboljeti od ciroze i/ili raka jetre.

--Razlog zasto je rak jetre  cetri puta cesci kod muskaraca sa HBV-om nego kod zena je u muskim hormonima, vecoj konzumaciji alkohola, cigareta i zeljeza.

--U SAD-u se vrsi vise istrazivanja o HBV-u nego ijednoj drugoj zemlji.

--virus hepatitisa B je manji od ljudskog gena.

--HBV sAg se nekada nazivao 'austraski antigen' jer je prvi put pronadjen kod australskog aboridzina (Baruch S. Blumberg je za otkrice dobio Nobelovu nagradu).

--350-400 miliona ljudi ima kronicni HBV




(Ove biljeske su uzete sa zadnje velike konferencije o hepatitisu B prije par mjeseci, u organizaciji HB Foundation. Dolaze od lijecnika sa dugogodisnjim iskustvom u lijecenju HBV.)
You can't reason yourself back into cheerfulness any more than you can reason yourself into an extra six inches in height.
Odgovori
#14
(09-15-2007, 05:18 PM)Maja link Napisao: [b]MARKERI HBV   (kako citati nalaze)[/b]
         (svaki marker predstavlja jedan dio virusa)


HBsAG- Hepatitis B Surface Antigen.
                   Protein koji se oslobadja sa povrsine virusa. Ako je ovaj marker pozitivan, postoji prisutnost virusa.

HBsAB (ili anti-HBs)- Hepatitis B Surface Antibody.
                                    Antitijelo koje se javlja kao odgovor na povrsinski antigen. Moze nastati kao reakcija na       cijepivo ili na stvarnu infekciju virusom hepatitisa B. Ako je ovaj marker pozitivan, onda je tijelo razvilo dugorocni imunitet.

HBcAB (ili anti-HBc)- Ovo antitijelo se odnosi samo na jedan dio virusa (core/jezgra). Ne pruza zastitu ni imunitet na HBV. Pozitivan nalaz pokazuje da je osoba jednom u zivotu bila zarazena virusom, ali dijagnoza se postavlja u korelaciji sa nalazima HBsAG i HBsAB.
Donirana krv se najcesce provjerava testiranjem na ovaj marker.

IgM anti-HBc- Podvrsta anti-HBc antitijela. Prisutnost ukazuje na akutnu infekciju.                        

IgG anti HBc- Podvrsta anti-HBc antitijela. Ako je ovaj marker pozitivan zajedno sa HBsAG, uz negativni IgM anti-HBc, smatra se da je infekcija kronicna.

HBeAG- Marker koji ukazuje na veliku aktivnost virusa. Najrelevantniji marker pri odredjivanju terapije ili eventualnog ishoda terapije.

HBeAB (ili anti-HBe)- Antitijelo na E antigen. Organizam ga proizvodi privremeno tokom akutne infekcije ili konstantno nakon naglog rasta broja virusa kod kronicne infekcije. Pretvaranje E antigena u E antitijelo (serokonverzija) se smatram dobrim pokazateljem u antiviralnoj terapiji.

HBV DNA- Marker koji pokazuje kolicinu virusa u krvi.

Maja
Molim te da mi pomogneš  oko nalaza od mog supruga .Ne mogu da se snađem:
HBs Ag pozitivan, anti HBs negativan,anti HBe i anti HBc reaktivan
Hvala unaprijed
Odgovori
#15
Znači meni u nalazu piše samo da JE HBsAB(ili anti-HBs) pozitivan. Trebaamm vise informacija. Hvala unaprijed Smile
Odgovori


Skoči:


Korisnika pretražuje ovu temu: 1 Gost(iju)