Ocjena teme:
  • 0 Glas (ova)- 0 Prosječno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
NONI
#51
Hvala, proučila sam.

Evo ovo je prva stvar koja mi nije jasna, niti je objašnjena: otkud u povrću (i mesu) NITRATI  :bo: ?

Toliko sam čitala o sastavu pojedinih namirnica, i NITRATI nigdje nisu bili spoemnuti, OSIM u člancima o štetnosti umjetnih gnojiva, popularnih NPK.
Konvencionalna poljoprivreda se temelji na prokletim NPK gnojivima, nažalost i seljaci sami sebi (a pogotovo za prodaju!) meću NPK otrov u povrtnjake. Uzalud se izumitelj mineralnih gnojiva, Justus von Liebig, drugi dio života borio protiv njih, uzalud se kajao i opominjao: kada je vojna industrija otkrila kako, osim na ratovima, još bolje može zaraditi na prozivodnji umj.gnojiva, a do ekspanzije je došlo nakon 2.svj.rata kada su vidjeli kako svoje već proizvedene bojne otrove mogu uvaliti u poljoprivredu.

Mi smo, sasvim slučajno (a opet - da li?!) kupili staro imanje na vrhu brega, i cijela jedna strana tog brijega je naša, tako da nam nitko ne može zasipavati NPK odozgo. Bio je tu povrtnjak prije 20-ak godina, ali sumnjam da je Stara metala NPK, raspitaću se, sin joj je još živ, uvijek je spominjao samo stajski gnoj i malo kreča. Voda je naša, bunarska, provjerena u Zavoda za javno zdravstvo - potpuno čista od nitrata i bilo čega takvoga. Krave i konji čiji gnoj rasipavamo zasigurno (poznajem ih sve osobno) nisu hranjeni ničime što bi sadržavalo "kemiju". Dakle, da si poklopim ono što sam rekla na početku: jedini nitrati u moje biljke mogu doći "odozgo" - kišom. Ali valjda su to, u ovim šumama, zanemarive količine?
Ovu zemlju popravljam, pretežno po Štajnerovim metodama, evo baš sam sa Sljemena donijela vreću kremenja pa ću ga usitniti i rasuti po vrtu, prave mi se uvarci od koprive, preslice i ostalog. Nisam opsjednuta, nego me veseli: gradska cura se dočepala livade pa eksperimentira. Pred 3 godine ja nisam znala kako krumpir izgleda, pitala sam Susedu da kaj je tu krumpir, ona je otišla do neke zelenjave, digla grmić a dolje su bili krumpiri. Sjećam se kako sam te jeseni pričala svojima u Zagrebu, a oni me zadivljeno slušali: kako iskopaš jamicu, u nju staviš jedan krumpir, pokriješ i zaliješ, a najesen iščupaš tu biljku a dolje - 10, čak 20 istih takvih krumpira!!!
Jučer sam nabrala gljive u šumi, i ispohala ih u masti  Confusedmitten: jaj fino za krepat! Iako, moram priznat, još me proganja faca tog dečkića, i kako je jurio livadama i veselo rovao i roktao, i umiljato dolazio do nas radostan jer se interesiramo baš za njega  :'( od svih drugih prasaca.

Oprostite na podužem skretanju s teme (Noni) ali tu smo već odavno na zdravoj prehrani. Onaj članak s linka bi bio OK da su napisali kako se u određenim vrstama konvencionalno uzgojenog povrća i voća sakupljaju nitrati, a ne - u kupusu ima toliko nitrata, u grašku toliko.
Čitala sam o eksperimentima, kada su domaćim i divljim životinjama ponudili 2 hrpe hrane, jednu sa NPK jednu ekološku, i najčešće je NPK hrpa (to je ono što nam prodaju u dućanima i na placevima) ostala netaknuta. GMO hrpa je ostajala netaknuta čak i ako su životinje bile gladne. A mi to jedemo zato jer jedemo očima, a ne nosom i okusom.
Takve eksperimente sam radila i ja, i to na ljudima: dođu mi gosti pa im iznesem na stol i svoj krumpir (i ostalo) i kupovni, oba pripremljena jednako. I jasno, svi se natrpaju a kupovno jedva da su takli. (nisam ja kupovala, nego ono - netko mi donese pa iskoristim za eksperiment). Onda im kažem u čemu je štos.

Tak da ja NEBIH ni u najboljem sokovniku cijedila kupovno voće. Što mogu kad nevalja.
Odgovori
#52
Samo ti prži...kao ne jedeš nosom i očima...odustajem... :bo: na većinu što sam napisao nisi ništa odgovorila...NPK ti je najmanji problem u životu...a o sokovima ne znaš ništa.
Treat the earth well: it was not given to you by your parents, it was loaned to you by your children. We do not inherit the earth from our ancestors, we borrow it from our children.
Odgovori
#53
oprosti ak nisam odgovorila - pročitala sve jesam i to ozbiljno

kaj se sokova tiče - preferiram da neznam ništa, ali da ih radim iz voćaka sa svojih stabala koja ne poznaju kemiju nego iz kupovnih zatrovanih.
...a kak se naredi sok iz nečeg drugog osim iz jabuka i krušaka? Tek su se zametnuli plodovi, ko će ih dočekat... Može li iz salate i luka, tog sad imam na vagone? (i graška i graha, iz tog se valjda ne rade)
Odgovori
#54
Voće natašte ujutro ima snažan alkalizirajući (detoks) učinak + žive enzime.

Povrće izgrađuje, hrani + živi enzimi. Važnost živih enzima je...pa recimo od životne važnosti.

Jednom sam procentrifugirao poriluk i bilo je jao pomagaj, to je nevjerojatno jako. Inače sve se centrigugira (ili tijesti ali to su još skuplji aparati i nema ih kod nas. Svako povrće ima svoje, kao različite i kombinacije. Za cijeli niz bolesti, poremećaja ili jednostavno za održavanje i unapređenje zdravlja.

salata - kopnena alga - to je jako fino, puno klorofila i čudesno osvježava. Natašte obavezno za puni efekt, popodne umjesto obroka....dodaj krastavac ili mrkvu, kelj...eksperimentiraj kao ja  ;D

Radi se od komušina graška i graha, (mislim) jedno od tog dvoje genijalna stvar za dijabetes tipa II.
Treat the earth well: it was not given to you by your parents, it was loaned to you by your children. We do not inherit the earth from our ancestors, we borrow it from our children.
Odgovori


Skoči:


Korisnika pretražuje ovu temu: 1 Gost(iju)